„Dani povijesti umjetnosti“ je prvi projekt ovakve vrste kojeg izvode studenti Odjela za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru u suradnji sa profesorima. Ove godine će se održati od 7. – 9. prosinca (srijeda, četvrtak i petak). Pripremit će se akademski program od tri predavanja profesora Odjela za povijest umjetnosti, te radionica sa djecom od 5 - 7 godina u Arheološkom muzeju u Zadru pod vodstvom muzejske pedagoginje Željke Kucelin. Provest će se i muzeološka radionica s učenicima Škole za primijenjenu umjetnost i dizajn te radionica sa studentima Sveučilišta u Zadru.

​

Ovogodišnja tema projekta je: „Uloga umjetnosti u društvu: angažirana umjetnost“

Kroz proučavanje povijesti umjetnosti došlo se do zaključka da je umjetnost imala važnu ulogu u društvu, da je često pomicala granice između ljudi i pravila, mijenjala svijest, utjecala na sociološke, psihološke i političke mijene, pomagala promijeniti načine razmišljanja te progovarala o kriznim točkama humaniteta.

Angažirana umjetnost temelji se na stavu da je umjetnost umrežena s drugim oblicima čovjekova djelovanja, da je neodvojiva od društvenog poretka, bilo da s njim konformira ili mu divergira, da je nerijetko zainteresirana za aspekte čovjekova položaja u socio-kulturnom i političkom kontekstu. Naravno, umjetnost može odbiti podučavati o dobru i zlu, biti apolitična i zatvoriti se u „bjelokosnu kulu“ larpurlartizma. Ona, dakle, može odbiti objavljivati druge istine osim svoje estetske istine, no težeći društvenoj promjeni, koristeći se različitim umjetničkim medijima, postupcima i strategijama, može i podrivati dominantni kulturni ustroj i vladajuću strukturu društva, suprotstavljati se ukusu vremena, i objaviti svoju želju da društveno djeluje, manifesno i angažirano.

​

"Kad, naime, s pojavom prvog uistinu revolucionarnog reprodukcijskog sredstva, fotografije, (istodobno s nagovještajem socijalizma), umjetnost počinje osjećati blizinu krize koju je nakon daljnjih stotinu godina nemoguće zanijekati, ona reagira učenjem larpurlartizma, koje je teologija umjetnosti. Iz njega potom proizlazi upravo negativna teologija u obliku ideje o 'čistoj umjetnosti', koja odbacuje ne samo svaku društvenu funkciju, već i svako određenje predmetnošću."

Walter Benjamin

​

Mišljenja smo da se kroz umjetnost može pokazati i interes za aktivan i kritički odnos prema kompleksnom svijetu koji nas okružuje. Angažiranim umjetnicima se eksperimentalno promišljanje umjetnosti te primjena novih i često radikalnih oblika umjetničkog izražavanja i postupaka, pokazalo kao dobar alat za mijenjanje.

Promjenom samog medija, uvođenjem novih postupaka i netradicionalnih metoda, angažirana umjetnost računa i na promjenu opće kulturne paradigme, tj. uspostavu novog sustava vrijednosti u prostoru umjetnosti, promjenom koja ide iz nje same. Ovakva promišljanja i djela, te kritika stvarnosti, nužan su korektiv društva koje je sve više pasivno, konzumeristički nastrojeno i upravljano kapitalom u suglasju s globalnim političkim strategijama. Svjedoci smo da se pitanje odgovornosti za stanje u svijetu ne može automatski prebacivati na kulturni prostor i u sferu umjetnosti, jer je njihov prevratnički potencijal, u pragmatičnom smislu, malen, ali je zato nemimoilazan u uspostavi „duha vremena“, sustava vrijednosti pa i političkih stavova.

​